Tražilica

Vrijeme pripreme:

Težina pripreme:

VIDEO RECEPT

Po kategoriji:

Po nazivu:

Lifestyle

VINSKIM REGIJAMA

Najpoznatije hrvatske vinske sorte

Graševina, malvazija, pošip, plavac i teran najpoznatije su vinske sorte koje su Hrvatsku lansirale među zvijezde vinske industrije, a njene regije pretvorile u iznimno cijenjene kako među među vinarima tako i među istinskim hedonistima i ljubiteljima vina.

Iako se kod nas uzgajaju najrazličitije sorte vina, među kojima su i neke od najpoznatijih u svijetu, poput primjerice cabernet sauvignona, iznimnu reputaciju stekli smo zbog naših originalnih autohtonih sorti, koje su se tako mudro i gotovo ravnomjerno rasporedile po hrvatskim vinskim regijama jasno dajući do znanja kako čitava zemlja pogoduje uzgoju vinove loze i kako baš svugdje možete pronaći vrhunska originalna vina.

ISTRA

Morate priznati da i vi pri samoj pomisli na ovu čarobnu regiju prvo pomislite na vrhunska vina i izvrsnu gastronomsku ponudu. Što i nije tako čudno s obzirom na to da je njezina malvazija postala gotovo planetarno popularna sorta te se pod njom nalazi čak više od polovne svih istarskih nasada. A čemu duguje svoju popularnost? Tajna je u prilagodljivosti svim stilovima! Malvazija može biti i mlada i svježa, može biti i odležana, macerirana „oranž“, pa čak i slatka, stoga je mnogim vinarima upravo ona logičan izbor. No neki će prednost dati također popularnom teranu koji daje neka od najboljih i najdugotrajnijih hrvatskih crnih vina. Tu su još momjanski muškat, ali i brojne druge neautohtone sorte i vinski brendovi.

DALMACIJA

Najveći bazen hrvatskih autohtonih sorti, počevši od onih najstarijih i rijetko spominjanih poput tribidraga (crljenak kaštelanski) koji je pionir kalifornijske vinske industrije, a tamo znan pod nazivom zinfandel, do najkomercijalnijih i najpoznatijih poput plavca. Uz njih se još ističu i svima poznati dingač i postup, a kad je riječ o autohtonom bijelom grožđu, kao najtraženiji nametnuo se Pošip koji se s Korčule proširio po čitavoj Dalmaciji. No tu su i grk te dvije neautohtone sorte, rukatac (maraština) i vrlo popularna dubrovačka malvasia.

SLAVONIJA I PODUNAVLJE

Graševina će nam uvijek biti prva asocijacija na ovu vinsku regiju. No mnogi ne znaju kako ovo zapravo i nije naša autohtona sorta, nastala je negdje u srednjoj Europi, no njen prvi službeni naziv je upravo naš. Iako se prečesto pije premlada, graševina ima izvrstan potencijal za odležavanje, a njene slatke berbe iz kutjevačkih vinogorja čine neka od najboljih desertnih vina u svijetu. Druga najpoznatija bijela sorta svakako je traminac, poznati brend iločkog vinogorja, a od crnih, ovdje manje popularnih, ističu se frankovka, merlot i cabernet sauvignon.

BREGOVITA HRVATSKA

Ova regija obuhvaća Plešivicu, Zagorje, Međimurje i Moslavinu. A osim moslavačkog škrileta, gotovo da i nema autohtonih sorti. Bez obzira na to, čitav kraj iznimno pogoduje sadnji vinove loze. Plešivica je poznata po pjenušavim vinima, uzgajaju se chardonnay, crni pinot, rizling i nešto starih sorti. Zagorje je puno graševine, sauvignona i rizlinga, dok se Međimurje nastoji probiti pušipelom.

Lifestyle

Pitanja i odgovori Ukupno 0 pitanja

Postavi
pitanje...