Tražilica

Vrijeme pripreme:

Težina pripreme:

VIDEO RECEPT

Po kategoriji:

Po nazivu:

Lifestyle

VRIJEDNI ELEMENTI

Sve što ste htjeli znati o mineralima

Kemijski elementi bez kojih naš organizam ne može funkcionirati nalaze se u brojnim namirnicama. S obzirom na to da naš organizam ne može sintetizirati minerale, unesite ih vodom, dodacima prehrani i hranom.

Minerali čine 4,5 posto naše tjelesne mase, a tijelo ih treba za mnogobrojne funkcije. Osnovna podjela minerala je na mikrominerale (željezo, bakar, mangan, krom, jod, cink, fluor, nikal i drugi) i makrominerale (magnezij, kalcij, kalij, sumpor, fosfor, klor i natrij). Makrominerali su našem organizmu potrebni u većim količinama u odnosu na mikrominerale, no obje su skupine od podjednake važnosti.

Uravnoteženom i raznovrsnom prehranom unijet ćemo sve potrebne minerale. S obzirom na to da su važni za zdravlje i funkcioniranje organizma, smatraju se nešto važnijima od vitamina, iako ih trebamo u manjoj količini. No za razliku od nekih vitamina, minerale naš organizam ne može sam sintetizirati pa ih moramo redovito unositi. Kako bi organizam normalno funkcionirao, potrebno je unositi preporučene dnevne doze kalija, kalcija, magnezija, željeza, cinka, ali i druge minerale poput fosfora, bakra, joda i drugih.

Željezo je važno za naš organizam jer sudjeluje u prijenosu kisika do svih stanica u našem tijelu. Svi koji su se susreli s dijagnozom anemije znaju da je ona posljedica blagog nedostatka željeza, a veći manjak ovog minerala može dovesti do zatajenja pojedinih organa. No ni previše željeza nije dobro jer ono dovodi do proizvodnje slobodnih radikala koji ometaju rad metabolizma, a time i do zdravstvenih poteškoća. Željezom obiluju namirnice poput kamenica, jetara, govedine, oraha, suncokretovih sjemenki, špinata, tamne čokolade i drugih. Dnevno bismo trebali unositi 18 mg željeza.

Zdravlje zubi i kostiju ne bi bilo moguće bez kalcija. Ovaj mineral također sudjeluje u kontrakciji mišića, kao i izlučivanju enzima i hormona. Njegov manjak uzrokuje grčenje mišića, pospanost, nepravilan ritam srca i gubitak apetita. Višak kalcija, pak, može uzrokovati nastanak bubrežnih kamenaca i povećati rizik od kardiovaskularnih bolesti. Ovim mineralom obiluju mlijeko i mliječni proizvodi, zeleno lisnato povrće, riba, bademi i slično, a dnevno bismo trebali unijeti 1000 mg kalcija.

Zdrav imunosni sustav, izgradnja proteina i DNK, normalno komuniciranje među stanicama rezultat su dovoljnog unosa cinka. Njegov nedostatak s druge strane može uzrokovati gubitak kose, slabe nokte, usporavanje rasta i smanjenje apetita. Važno je napomenuti da su namirnice životinjskog porijekla bogatije cinkom od onih biljnog. Dnevna preporučena doza cinka je 15 mg.

Kalij pomaže u održavanju ravnoteže tekućina i elektrolita u organizmu, a njegov manjak uzrokuje umor, razdražljivost i visok krvni tlak. Kalijem su bogate namirnice poput tamnog lisnatog povrća, graha, tikvica, krumpira i drugih, a dnevno bismo ga trebali unositi 3,5 mg. Magnezij nam je potreban za zdravlje i funkciju mišića, imunosnog sustava i srca i krvnih žila. Osobito ga je dobro konzumirati nakon treninga. Orašasti plodovi, cjelovite žitarice, avokado, banane i suho voće samo su neke od namirnica bogate magnezijem, a dnevna preporučena doza je 400 mg.

Lifestyle

Pitanja i odgovori Ukupno 0 pitanja

Postavi
pitanje...